Od BiH do svjetskog vrha cyber sigurnosti: Naučnica iz Bihaća na čelu istraživanja autonomnih sistema u Velikoj Britaniji
Dr. Alma Osmanović Salman dolazi iz Bosne i Hercegovine. Osnovno i srednje obrazovanje završila je u BiH, nakon čega je nastavila akademski razvoj na Univerzitetu u Zagrebu, gdje je 2016. godine doktorirala telekomunikacijske nauke. Tokom doktorskih studija radila je i eksperimentalna istraživanja u Ankari, u Turskoj. Nakon doktorata dobila je prestižnu Fulbright stipendiju, koja joj je omogućila da godinu dana provede na renomiranom Georgia Tech univerzitetu u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je radila na mrežama nove generacije.
Svoju akademsku karijeru potom je nastavila kao asistentica profesorica na Univerzitetu Innopolis u Rusiji, fokusirajući se na sigurnost i interakciju autonomnih sistema. Od 2021. godine radi na Univerzitetu u Bristolu u Velikoj Britaniji, gdje vodi istraživanja iz oblasti sigurnosti dronova i autonomnih sistema te je dobitnica više prestižnih međunarodnih stipendija.
Govoreći o svom profesionalnom putu, Osmanović Salman ističe da su hrabrost i spremnost da se prihvate nove prilike bili ključni faktori njenog uspjeha.
„Kada vam se u životu pruži prilika da napredujete, da probate nešto što nikada prije niste radili, da putujete, obilazite institucije i dobijete stipendiju, tu priliku morate prihvatiti jer ona može promijeniti tok života. Diplomirala sam u Bihaću, a doktorske studije završila na Univerzitetu u Zagrebu. Bilo je jako mnogo odricanja. Istraživanja sam radila u Turskoj. Bila sam zahvalna što sam dobila Fulbright stipendiju i nastavila dalje na postdoktorskom studiju na jednom od vodećih instituta za istraživanje mreža. Nakon toga odlazim raditi u Rusiju, gdje sam bila izložena drugačijem načinu rada, novim saznanjima i tehnologijama. Stekla sam iskustvo rada s ofanzivnim tehnologijama, poput pentestinga i napada na mreže i sisteme. Zatim sam dobila priliku doći na Univerzitet u Bristolu, jer je cyber security grupa tog univerziteta najbolja istraživačka grupa za cyber sigurnost u Evropi”, kaže Osmanović Salman za Forbes BiH.
Projekat DroneShield
Na Univerzitetu u Bristolu Osmanović Salman radi na projektu DroneShield, koji se bavi sigurnošću dronova koji ne koriste GPS. Riječ je o tehnologiji koja postaje sve značajnija u zaštiti kritične infrastrukture.
„Za nadzor kritične infrastrukture, ako govorimo o Bosni i Hercegovini, elektroprivredi, elektrodistribuciji i elektropostrojenjima, trenutno se koriste dronovi koji se oslanjaju na GPS. Međutim, SAD i Velika Britanija su to promijenile jer je GPS podložan napadima. Sada se prelazi na dronove koji ne koriste GPS. Važno je da se takvi sistemi testiraju na različite napade, jer još uvijek ne znamo koje su njihove slabe tačke. Činjenica da alternativni navigacijski sistemi ne koriste GPS ne znači da su automatski sigurni. Moj cilj je otkriti sve potencijalne ranjivosti. Problem nastaje ako se, na primjer, sruši dron s litijskom baterijom iznad elektropostrojenja, što može izazvati ozbiljan požar. Što je kritična infrastruktura osjetljivija, posljedice mogu biti teže, zbog čega je njena zaštita od presudnog značaja.“
Govoreći o širem uticaju umjetne inteligencije i autonomnih sistema, naglašava da takve tehnologije već danas donose odluke koje direktno utiču na svakodnevni život ljudi.
„Autonomni sistemi, bilo da se radi o bespilotnim letjelicama, automobilima ili robotima za dostavu hrane, donose samostalne odluke, poput prepoznavanja pješaka na prelazu ili procjene kada treba stati. Umjetna inteligencija sve više preuzima kontrolu i tome se ne možemo oduprijeti. Naš zadatak je da osiguramo da ti sistemi ne postanu meta cyber napada. U Ujedinjenom Kraljevstvu, na primjer, kada aplicirate za hipotekarni kredit, s vama će razgovarati osoba, ali konačnu odluku donosi umjetna inteligencija. U trenutku kada se unesu vaši podaci, sistem ih upoređuje s bazama podataka i procjenjuje da li ispunjavate uslove”, ističe naša sagovornica.
Rat u Ukrajini testna zona
Dronovi su, kako ističe, značajno promijenili i način savremenog ratovanja, posebno u aktuelnim sukobima.
„Iako postoje Ženevske konvencije, ostaje pitanje koliko ih se u praksi poštuje. Dronovi su u velikoj mjeri promijenili tok rata u Ukrajini, gdje su korišteni kao testna zona za nove tehnologije. Danas vojnici koriste protudronsku opremu koja može presjeći signal ili onesposobiti dron, ali se i ti sistemi stalno mijenjaju jer se pojavljuju dronovi koji ne koriste GPS.“
Opasnost od zloupotrebe dronova, posebno onih povezanih s naprednim komunikacijskim mrežama, smatra vrlo realnom.
„U Ujedinjenom Kraljevstvu kriminalne grupe koriste dronove povezane putem 4G i 5G mreža za dostavu oružja, novca ili droge u zatvore. Takvi dronovi se noću teško uočavaju, a antidronski sistemi ih često ne prepoznaju jer signal izgleda kao obična mobilna komunikacija. Zbog toga vlada radi na rješenjima koja bi bila implementirana u svim zatvorima.“
Kada vam se u životu pruži prilika da napredujete, da probate nešto što nikada prije niste radili, da putujete, obilazite institucije i dobijete stipendiju, tu priliku morate prihvatiti jer ona može promijeniti tok života, Alma Osmanović Salman za Forbes BiH
Kada je riječ o spremnosti država da odgovore na sigurnosne izazove autonomnih sistema, ističe da zapadne zemlje ozbiljno ulažu u regulaciju i zaštitu.
„Velika Britanija ima snažan istraživački i regulatorni okvir. Letenje dronova je strogo kontrolisano, a kritična infrastruktura dodatno zaštićena. SAD, Francuska, Švicarska i Velika Britanija ulažu značajna sredstva kako bi spriječile potencijalne katastrofe. Ipak, spriječeni incidenti rijetko dospiju u javnost.“
BiH ima veliki potencijal, ali…
Govoreći o Bosni i Hercegovini, dr. Osmanović Salman smatra da zemlja ima veliki, ali nedovoljno iskorišten potencijal.
„Imamo izvrsne kapacitete za razvoj i testiranje dronova, ali nedostaje jasan državni plan. Druge zemlje imaju strategije razvoja do 2030. ili 2035. godine i jasno definirane prioritete ulaganja. U Velikoj Britaniji je cyber sigurnost već petnaest godina strateški prioritet. Bosna i Hercegovina zaostaje jer nema dovoljno sredstava i dugoročne vizije. Primjer Turske i kompanije Bayraktar pokazuje koliko je važna podrška države. BiH bi mogla postati proizvođač dronova ili komponenti za autonomne sisteme, ali to zahtijeva dugoročan i planski pristup.“
Na kraju, ističe da tokom svoje karijere nije imala konkretne ponude za saradnju iz Bosne i Hercegovine.
„Nažalost, takvih inicijativa nije bilo. U Velikoj Britaniji radi mnogo naših ljudi na univerzitetima koji su vrhunski stručnjaci. Kada bi postojala ozbiljna strategija da se ti ljudi uključe u projekte u BiH, to bi bilo izuzetno vrijedno. Mene, nažalost, niko nikada nije kontaktirao s konkretnom ponudom”, kaže Osmanović Salman na kraju razgovora za Forbes BiH.
